Kuk - zdrav, bolesti i ozljedePiše: Stjepan Dren Mlinarec, bacc.physioth., MFR terapeut
Kuk je zglob bez kojeg ne možete zamisliti svoj dan. Zglob kuka omogućuje vam stajanje, hodanje, sjedenje, trčanje, skakanje, čučanje i bezbroj različitih aktivnosti. Mora izdržati velika opterećenja jer nosi većinu težine tijela, a pritom omogućiti širok raspon pokreta. Zglob kuka je jedan od najopterećenijih zglobova u tijelu. U nastavku članka saznajte sve o građi (anatomiji) i funkciji kuka. Osim opisa kako izgleda zdravi kuk, u ovom članku ću samo ukratko spomenuti najčešće bolesti i ozljede zgloba kuka. Budući da kao fizioterapeut više od 20 godina radim s osobama koje imaju bolesti kuka, dat ću vam i nekoliko korisnih savjeta kako da ih čuvate. Termini iz vaše medicinske dokumentacije Bill. (lat. billaterale = obostrano) - bilaterealno, obostrano Sin. (lat. sinister = lijevo) - lijevo, na lijevoj strani Dex. (lat. dexter = desno) - desno, na desnoj strani Zglob kuka čine udubina zdjelične kosti (acetabulum) i glava bedrene kosti (femur)Zglob kuka čine glava bedrene kosti (lat. femur) i acetabulum, udubina na zdjeličnoj kosti. Zglob kuka je kuglasti zglob i kao takav omogućava širok raspon pokreta, uključujući fleksiju (savijanje), ekstenziju (ispružanje), abdukciju (pomak nogu prema van), adukciju (pomak nogu prema unutra), vanjsku i unutarnju rotaciju.
Zglob kuka je sinovijalni zglob. Kao takav, obložen je sinovijalnom membranom. Sinovijalna membrana je unutarnji sloj zglobne čahure. Sinovijalna membrana izlučuje sinovijalnu tekućinu, koja smanjuje trenje i omogućava glatke pokrete između kostiju. To znači da kosti nisu u izravnom kontaktu, već su odvojene slojem tekućine koja olakšava pokretljivost. Za razliku od ramenog zgloba, kuk žrtvuje dio svoje pokretljivosti kako bi postigao veću stabilnost jer je prvenstveno dizajniran za potporu težine tijela. U ljudskom tijelu vrijede zakonitosti - što je zglob pokretljiviji, stabilnost mu je manja. I obratno. Cijela težina gornjeg dijela tijela prenosi se preko kuka na donje ekstremitete (noge) tijekom stajanja. Upravo zbog toga, zglob kuka je jedan od najstabilnijih zglobova u ljudskom tijelu. Labrum je specifični “prsten” oko acetabuluma koji doprinosi stabilnosti zglobaLabrum kuka (lat. labrum acetabulare) je hrskavični prsten koji okružuje acetabulum, odnosno udubinu zdjelične kosti. Njegova osnovna uloga je povećati površinu zgloba i pridonijeti stabilnosti kuka tako što dublje učvršćuje glavu bedrene kosti unutar acetabuluma.
Labrum također pomaže amortizirati udarce i smanjuje opterećenje na zglob. Osim toga zadržava sinovijalnu tekućinu unutar zgloba, čime dodatno smanjuje trenje između kostiju. 
Najčešća ozljeda labruma kuka je puknuće (ruptura). Najčešća bolest je degeneracija labruma i uglavnom dolazi "u paketu" s koksartrozom. Čest je i impingement sindrom kuka (FAI - Femoroacetabular Impingement), koji sam po sebi nije ozljeda ali je je najčešći uzrok njegovog puknuća. Rijetko, ali imao sam priliku vidjeti - postoji i kalcifikacija labruma, tj. nakupljanje kalcija u tkivu labruma. Sve redom su vrlo bolne ozljede i bolesti. Hrskavica u kuku oblaže i štiti zglobne ploheHrskavica u zglobu kuka prekriva zglobne površine bedrene kosti i acetabuluma te omogućuje glatko kretanje između kostiju s minimalnim trenjem. Prekriva glavu bedrene kosti i unutarnju stranu acetabuluma, gdje dolaze u kontakt.
Hrskavica u kuku ima ključnu ulogu u sprječavanju prekomjernog trošenja kostiju koje bi nastalo kada bi zglobne površine bedrene kosti i zdjelične kosti udarale jedna o drugu tijekom svakodnevnih aktivnosti poput hodanja, stajanja i trčanja. Tako hrskavica štiti zglob i smanjuje njegovo opterećenje. Osim što smanjuje trošenje kosti hrskavica u kuku osigurava ravnomjernu raspodjelu sile i pritiska. Zglobne površine kuka prekrivene su debelim slojem hijaline hrskavice. Hijalina hrskavica dobila je naziv po grčkoj riječi hyalos što znači prozirno, dakle hrskavica je prozirna. Kuk i hrskavica unutar kuka su zbog dugotrajnog opterećenja skloni oštećenju. Oštećenje zglobne hrskavice nazivamo osteoartritis ili koksartroza kuka. Otprilike 6 posto europske populacije ima koksartrozu. Ona može značajno smanjiti kvalitetu života stoga je važno pravovremeno otkriti i liječiti koksartrozu. Rizik za razvoj koksartroze raste s porastom tjelesne težine i ozljedama. Metabolički, hormonalni i upalni poremećaji također povećavaju šansu za razvoj koksartroze. Oštećena ili istrošena hrskavica u kuku, stanje poznatije kao koksartroza ili osteoartritis kuka može izazvati niz simptoma:
Ljudi s oštećenjem hrskavice često osjećaju bol prilikom svakodnevnih radnji kao npr. hodanja ili penjanja uz stepenice. Važno je čuvati hrskavicu jer se ona jako teško obnavlja. To je zato što za razliku od drugih tkiva, hrskavica nema vlastite krvne žile koje bi dovodile hranjive tvari i kisik potrebne za proces obnove. Umjesto toga hrskavica upija hranjive tvari i kisik procesom difuzije što usporava proces obnavljanja. Zglob kuka odnosno hrskavica u kuku je često u starosti zahvaćena degenerativnim promjenama u sklopu koksartroze (osteoartritis kuka). Svaki pacijent kod kojeg sumnjamo na koksartrozu treba detaljno pregledati i izvesti nekoliko kliničkih testova koji ako su pozitivni ukazuju na koksartrozu. Testovi koje liječnik izvodi prilikom pregleda ukazuju na slabost mišića koji vrše abdukciju odnosno pomicanje noge u stranu. Pacijenti s koksartrozom zbog toga imaju značajne teškoće u stabilizaciji tijela prilikom stajanja na jednoj nozi. Nakon detaljnog pregleda liječnik specijalist ortoped preporučit će RTG snimku kuka kako bi procijenio koliko je bolest uznapredovala i odredio optimalno liječenje. Liječenje osteoartritisa kuka je raznoliko i uključuje:
Zlatni standard i najbolji odabir u operacijskom liječenju je ugradnja totalne endoproteze kuka koja je proglašena operacijom 20. stoljeća upravo zbog odličnih rezultata u kontroli bolova i povratku funkcije koja je postojala prije pojave bolesti. Osim toga totalna endoproteza kuka ima dugi vijek trajanja što značajno smanjuje broj operacija kroz život. Mišići kuka su svima nam poznati gluteusi, manje poznati abduktori, aduktori i rotatori, te intrigantni iliopsoas
Jeste li znali? Čovjek ima veću stražnjicu od slona, kad se gleda omjer veličine stražnjice i ostatka tijela. Zapravo čovjek ima veću stražnjicu od bilo kojeg sisavca na planetu upravo zbog veličine našeg gluteusa maximusa. Razlog tome je što jedini hodamo na dvije noge pa nam je gluteus razvijeniji nego u ostalih vrsta.
Adduktori (longus, brevis i magnus), smješteni na unutarnjoj strani bedra, omogućuju primicanje noge prema središtu tijela. Lateralni rotatori, uključujući piriformis, smješteni su duboko u zdjelici i odgovorni su za vanjsku rotaciju kuka. 
Svaki od ovih mišića igra ključnu ulogu u stabilizaciji i pokretljivosti kuka, omogućavajući različite pokrete poput hodanja, trčanja i stajanja. Veliki i mali trohanter su koštane izbočine na koje se hvataju tetiveVeliki i mali trohanter su važne anatomske strukture bedrene kosti (femura) koje igraju ključnu ulogu u funkciji kuka.
Veliki trohanter (trochanter major) nalazi se na vanjskoj strani bedrene kosti, blizu spoja s kukom, i služi kao mjesto hvatanja za nekoliko važnih mišića. Ovi mišići uključuju gluteus medius i gluteus minimus, koji sudjeluju u abdukciji (pomiču nogu u stranu) te stabilizaciji zdjelice tijekom hodanja. Mali trohanter (trochanter minor) smješten je niže, na unutarnjoj strani bedrene kosti, i služi kao hvatište za mišić iliopsoas, koji je ključan za fleksiju kuka (podizanje noge prema tijelu). Veliki i mali trohanter su dijelovi kosti na koje se hvataju tetive navedenih mišića. Tetive su strukture nalik užetu koje učvršćuju mišiće za kost. U tetivama se može razviti upala koju zovemo tendinitis. Pacijenti s upalom tetive često se žale na bolove u kuku, smanjenu pokretljivost i bol pri hodu. Tendinitis je stanje čije liječenje uključuje mirovanje, upotrebu analgetika za ublažavanje bolova i fizikalnu terapiju. Ligamenti kuka ga čuvaju od pretjeranih pokreta i iščašenjaZglob kuka podržavaju snažni ligamenti koji osiguravaju stabilnost i omogućuju pokretljivost. Ligamenti kuka dijele se u dvije glavne skupine: kapsularni i intrakapsularni ligamenti.
Kapsularni ligamenti čine dio zglobne čahure (kapsule) i pomažu u jačanju i stabilizaciji zgloba izvana. S druge strane, intrakapsularni ligamenti nalaze se unutar same zglobne kapsule, ali nisu dio njenog omotača. Oni, poput ligamenta glave bedrene kosti (ligamentum teres), imaju specifične funkcije unutar zgloba, poput opskrbe krvlju ali ne doprinose toliko samoj strukturi kapsule. 
Kapsularni ligamenti okružuju zglob kuka i uključuju tri važna ligamenta: Iliofemoralni ligament - Ovo je najjači ligament u tijelu, smješten na prednjoj strani kuka. Njegova glavna uloga je sprječavanje pretjerane ekstenzije kuka (ispružanje noge unatrag) dok stojimo. Također doprinosi stabilnosti zgloba. Pubofemoralni ligament - Nalazi se na donjoj strani kuka i sprječava prekomjerno odmicanje noge u stranu (abdukciju). Zateže se tijekom pokreta ekstenzije i sudjeluje u stabilizaciji zgloba. Ischiofemoralni ligament - Smješten na stražnjoj strani zgloba kuka, ovaj ligament je najslabiji, ali doprinosi jačanju stražnjeg dijela zgloba i sprječava ozljede. Ovi ligamenti zajedno omogućuju zglobu kuka da izdrži velika opterećenja i osigura bolju pokretljivost tijekom hodanja, trčanja i drugih aktivnosti. Oštećenja ovih ligamenata mogu uzrokovati bol i smanjenje funkcionalnosti kuka. Burze u području kuka smanjuju trenje između kostiju, tetiva i mišićaPreskok iliotibijalnog traktusa i mišića iliopsoasa preko koštanih izbočina može dovesti do iritacije burzi, što rezultira podražajnim burzitisom. Gluteus maximus i tensor fascia latae su dijelovi iliotibijalnog trakta, na njih se veže fascia lata.
Burze su male vrećice ispunjene tekućinom koje smanjuju trenje između tetiva i kostiju, a njihova upala može značajno pojačati bol i nelagodu u području kuka. Ovaj podražajni burzitis kuka, uzrokovan trenjem i preskokom tetiva, dodatno pogoršava simptome škljocavog kuka, čineći svakodnevne aktivnosti poput hodanja ili trčanja bolnijim i izazovnijim. 
Škljocavi kuk je zvučni fenomen koji se javlja tijekom pokreta kuka, a može biti popraćen vidljivim preskokom, bolom ili nelagodom u području oko ili unutar zgloba kuka. Ovaj sindrom često se pojavljuje između 15. i 40. godine života, a posebno je čest kod sportaša zbog ponavljajućih i fizički zahtjevnih pokreta. Sportaši poput balerina, gimnastičara, jahača i nogometaša izloženi su povećanom riziku razvoja sindroma škljocavog kuka zbog opetovane fleksije (savijanja) kuka, koja može dovesti do mikrooštećenja tetiva i okolnih struktura zgloba. Ponavljajući pokreti, kao što su podizanje i savijanje nogu, često uzrokuju trenje tetiva preko koštanih izbočina, što može rezultirati preskakanjem i zvučnim fenomenom. U težim slučajevima, ovo stanje može uzrokovati bol i smanjenu funkcionalnost kuka. U blizini kuka su ishijadični i femoralni živac, veliki i bolni kad se ukliješteU blizini zgloba kuka nalaze se dva važna živca, a to su femoralni i ishijadični živac. Kada dođe do uklještenja živaca u kuku, govorimo o dva sindroma: sindromu mišića ilijakusa i sindromu mišića piriformisa.
Sindrom mišića ilijakusa javlja se kada je femoralni živac pritisnut u tunelu kojeg čine zdjelična kost mišić iliopsoas i ingvinalni ligament. Glavni simptom ovog sindroma je slabost kvadricepsa. Uočava se hipotrofija (smanjenje mišićne mase) kvadricepsa, a patelarni refleks je ugašen. Moguć je poremećaj osjeta. Liječenje se provodi kontroliranim vježbanjem i fizikalnom terapijom.
Liječenje uključuje fizioterapiju, primjenu anestetika, a u težim slučajevima kirurški zahvat kojim se presijeca tetiva mišića piriformis kako bi se oslobodio pritisak na ishijadični živac. Krvne žile i limfni sustav kukaKuk dobiva kisik i hranjive tvari putem krvi zahvaljujući granama glavnih arterija, od kojih je najvažnija femoralna arterija (bedrena arterija). Femoralna arterija prolazi kroz područje kuka i zdjelice te opskrbljuje mišiće i kosti ovog područja. Osim nje, glutealne arterije također imaju važnu ulogu u opskrbi stražnje strane kuka i stražnjice.
Svi nusproizvodi metabolizma iz kuka odvode se putem femoralne vene, koja vraća krv natrag prema srcu. Ako se vena začepi ugruškom, dolazi do otežane cirkulacije krvi, što može dovesti do nakupljanja krvi u području kuka i noge. Ovo se stanje može vidjeti kod duboke venske tromboze, koja uzrokuje oticanje i bol u nozi. Limfni sustav kuka sastoji se od mreže limfnih žila koje odvode limfu, tekućinu bogatu imunološkim stanicama i otpadnim tvarima, prema limfnim čvorovima smještenim u području prepona, u blizini krvnih žila. Ovaj sustav pomaže u odstranjivanju viška tekućine i otpada iz kuka, ali također ima ključnu ulogu u imunološkoj zaštiti zgloba, štiteći ga od infekcija i upalnih procesa. Bol u kuku vrlo je čest problem, a istraživanja pokazuju da čak 30 posto odraslih osoba doživi bol u kuku tijekom života. Kuk je jedan od najvažnijih zglobova u našem tijelu jer omogućuje svakodnevne pokrete poput trčanja, hodanja, stajanja ali i sjedenja.
Problemi s kukom mogu ozbiljno ograničiti svakodnevne aktivnosti i narušiti kvalitetu Vašeg života. Zbog toga je važno na vrijeme prepoznati simptome bolesti kuka, obaviti svu potrebnu dijagnostiku kod liječnika specijalista fizijatra ili ortopeda i započeti odgovarajuće liječenje kako bi se spriječile dugotrajne komplikacije. Želite li unaprijediti zdravlje svojih kukova, dobrodošli ste na naše grupne medicinske vježbe u Zagrebu ili online medicinske vježbe gdje god se nalazili.
Korišteni izvori:
Ortopedija: Pećina i suradnici Hip joints: bones, movements, muscles (Kenhub) Anatomy, Bony Pelvis and Lower Limb, Hip Joint (NLM) |
|
Pametan Pokret
mjesto za stručnu podršku na putu do zdravlja IBAN: HR5023400091160619267 Zagreb: Bosutska 9 | Račićeva 5 E-mail: [email protected] Tel: + 385 98 720 690 |
Vaše mišljenje nam je bitno:
Klikom na Facebook reviews ili Google reviews možete ocijeniti koliko ste zadovoljni radom.
Veliko hvala!
Klikom na Facebook reviews ili Google reviews možete ocijeniti koliko ste zadovoljni radom.
Veliko hvala!
Copyright © 2020 Pametan Pokret