Koljeno – zdravo, bolesti i ozljedePiše: Stjepan Dren Mlinarec, bacc.physioth., MFR terapeut
Koljeno je pravi tihi junak vašeg tijela. Najveći je zglob i najopterećeniji jer nosi tijelo gdje god vi poželite ići. Stoga nije neobično kako s vremenom možete razviti određene ozljede i bolesti koljena. Spomenut ću one najčešće i najvažnije, ali u ovom članku ću najviše pisati o građi (anatomiji) i funkciji koljena. Koljeno je iznimno opterećeno jer na njega djeluje čitava težina tijela. U mirovanju ali i pri aktivnostima poput trčanja. Priroda se zbog toga pobrinula da ga “pojača” gdje god je to moguće. U jednoj od tih uloga su ligamenti koljena koji ga stabiliziraju. Mišići koji pokreću i stabiliziraju koljeno su jedni od najvećih u tijelu. A unutar koljena nalaze se “amortizeri” koje nazivamo menisci, koje (iako gramatički nije ispravno) u praksi zovemo meniskusi. 
Anatomija koljena: mišići, ligamenti, menisci, hrskavica.
Najčešća i najpoznatija degenerativna promjena, u narodu je poznata kao artritis koljena ili gonartroza. Ako i niste čuli taj izraz, čuli ste za trošenje hrskavice koljena, a to je to. Ovo stanje češće zahvaća žensku populaciju u razdoblju od pedesete do šezdesete godine života. Rizik za razvoj gonartroze raste s porastom tjelesne težine i ozljedama. Metabolički, hormonalni i upalni poremećaji također povećavaju šansu za razvoj gonartroze. U koljenu se sastaju tri kosti – bedrena, goljenična i iver
Koljeno je složeni zglob budući da sadrži dva pojedinačna zgloba a to su tibiofemoralni zglob i patelofemoralni zglob. Tibiofemoralni zglob je zglob između goljenične i bedrene kosti, dok je patelofemoralni zglob zglob između patele i femura. Tibiofemoralni zglob se dijeli na medijalni (bliže središnjoj osi tijela) i lateralni (bočni).
Hrskavica u koljenu oblaže i štiti zglobne ploheHrskavica koljena prekriva zglobne površine i omogućuje glatko kretanje između kostiju s minimalno trenja. Hrskavica prekriva kondile bedrene i goljenične kosti te stražnju stranu patele koja dolazi u kontakt s bedrenom kosti. Hrskavica u koljenu ima za cilj spriječiti prekomjerno trošenje kosti koje bi nastalo kada bi plohe kosti udarale jedna u drugu prilikom svakodnevnih aktivnosti poput hodanja, stajanja i trčanja.
Osim što smanjuje trošenje kosti, hrskavica u koljenu osigurava ravnomjernu raspodjelu sile i pritiska. Zglobne površine koljena prekrivene su debelim slojem hijaline hrskavice. Hijalina hrskavica dobila je naziv po grčkoj riječi hyalos što znači prozirno, dakle hrskavica je prozirna. 
Oštećena ili istrošena hrskavica u koljenu može izazvati niz simptoma:
Ljudi s oštećenjem hrskavice često osjećaju bol u koljenu prilikom svakodnevnih radnji kao npr. hodanja ili penjanja uz stepenice. Zglobna hrskavica se jako teško obnavlja. Razlog leži u tome što za razliku od drugih tkiva, hrskavica nema vlastite krvne žile koje bi dovodile hranjive tvari i kisik potrebne za proces obnove. Umjesto toga hrskavica upija hranjive tvari i kisik procesom difuzije što usporava proces obnavljanja. Zbog toga je važno da sačuvate zdravlje hrskavice održavanjem uredne tjelesne težine, redovitim vježbanjem, izbjegavanjem pretjeranog opterećenja zglobova i pravovremenim liječenjem ozljeda. Tako čuvate vaša koljena od osteoartritisa i bolova. Meniskusi koljena amortiziraju velike sileMeniskus koljena je vezivno hrskavična ploča u obliku polumjeseca ili srpa koja se nalazi između zglobnih površina bedrene i goljenične kosti. Meniskusi su debeli i krvlju opskrbljeni u svojoj vanjskoj trećini, dok su njihove unutarnje dvije trećine tanje i sa slabijim dotokom krvi. Unutarnji dio meniskusa ima kolagena vlakna koja su raspoređena tako da bolje podnose pritisak i težinu, dok vanjski dio ima vlakna koja su prilagođena za izdržavanje istezanja. Zbog toga je unutarnji dio meniskusa namijenjen za podršku težini, a vanjski dio otporniji na naprezanje.
Meniskus osigurava bolje prianjanje zglobnih površina bedrene i goljenične kosti. Druga važna uloga meniska je amortizacija u zglobu koljena kojom se koljeno štiti od prekomjernog opterećenja i udarca. Meniskusi u koljenu dijele se na medijalni meniskus i lateralni meniskus. Medijalni menisk je polukružna ploča u obliku slova C koja prekriva površinu medijalnog platoa goljenične kosti. Njegov prednji rog pričvršćuje se na prednjem interkondilarnom području (prostor između kondila goljenične kosti) i stapa se s prednjim križnim ligamentom. Njegov stražnji rog pričvršćen je na stražnje interkondilarno područje, između spoja lateralnog meniskusa i stražnjeg križnog ligamenta. Lateralni meniskus je kružna ploča koja prekriva površinu bočnog platoa goljenične kosti. Njegov prednji rog također se veže za prednje interkondilarno područje i djelomično se stapa s prednjim križnim ligamentom. Njegov stražnji rog se veže za stražnja interkondilarna područja ispred stražnjeg roga medijalnog meniskusa. 
Ozljede meniskusa su češće u mlađoj populaciji za razliku od artroze koja se češće javlja u starijih. Ozljede gotovo uvijek nastaju djelovanjem neizravne mehaničke traume dok je koljeno u savijenom položaju. Najčešća ozljeda je ruptura stražnjeg roga medijalnog meniska. Ozljeda meniska tipična je ozljeda nogometaša kojima čepovi kopačke učvrste stopalo u zemlju. Prilikom nastanka ozljede nastaju karakteristični simptomi:
Za postavljanje dijagnoze rupture lateralnog i medijalnog meniskusa potrebni su klinički pregled i MR dijagnostika. Znakovi koji upućuju na rupturu meniska su Steinmann I i II. Steinmann I znak pozitivan je ako savijanje u koljenu i rotacija potkoljenice prema unutra izaziva bol u području meniska. Steinmann II znak je pozitivan ako se prilikom savijanja koljena bolna točka putuje unutar zglobne pukotine od naprijed prema natrag. Ozljeda meniska se liječi operacijom u kojoj se defekt meniska šiva. Operacija meniska je sigurna i s minimalnim postotkom komplikacija budući da je pristup artroskopski (kroz malu inciziju ulazi se kamericom u zglob koljena i dobiva velika preglednost te se specijaliziranim instrumentima popravlja defekt). Mišići koji stabiliziraju i pokreću koljeno Mišići koji pomažu pokrete u zglobu koljena imaju ključne uloge u fleksiji (savijanju) i ekstenziji (ispružanju) koljena. S prednje strane natkoljenice je kvadriceps, a sa stražnje strane tri mišića koje zajednički nazivamo “zadnja loža”.
S prednje strane natkoljenice nalazi se quadriceps femoris. Ovo je veliki mišić koji se sastoji od 4 pojedinačna mišića: rectus femoris, vastus medialis, vastus lateralis i vastus intermedius. U prijevodu s latinskog kvadriceps znači "četveroglavi" mišić i nabrojani mišići su te 4 glave. Ovi mišići prekrivaju cijelu prednju stranu bedra i kvadriceps najveću mišićnu skupinu na nozi. 
Kvadriceps femoris sklon je atrofiji (smanjenju mišićne mase) zbog nekoliko razloga, a jedan od glavnih je nedostatak aktivnosti i upotrebe mišića. Kvadriceps je veliki mišić koji se koristi pri hodanju, trčanju, stajanju i penjanju, a ako te aktivnosti budu smanjene, dolazi do atrofije.
Atrofija se češće događa nakon ozljeda i imobilizacije noge. Starenjem dolazi do prirodnog smanjenja mišićne mase, a kvadriceps, zbog svoje veličine i uloge u svakodnevnim pokretima, može biti posebno pogođen. Kvadriceps se aktivira najviše kad noga nosi težinu tijela. Ako osoba dugo sjedi ili se premalo kreće, smanjuje se stimulacija kvadricepsa i može nastati atrofija. Kako ne bi došlo do atrofije ključno je provoditi vježbe za održavanje snage i mase kvadricepsa, posebno nakon ozljeda ili kod starijih osoba. 
Sa stražnje strane natkoljenice nalaze se tri mišića stražnje lože:
1. Biceps femoris. Ovaj mišić se nalazi na stražnjoj strani bedra. Ovaj mišić ima dva dijela a to su duga i kratka glava. Duga glava proteže se od stražnje strane bedra prema koljenu, dok se kratka glava nalazi niže na bedru. 2. Semitendinosus. On je smješten na stražnjoj strani bedra uz biceps femoris. Ovaj mišić je dug i tanak te se proteže od stražnjeg dijela bedra prema unutarnjoj strani koljena. 3. Semimembranosus. On leži ispod semitendinosusa, također na stražnjoj strani bedra. Ovaj mišić je širi i plosnatiji te daje dodatnu podršku fleksiji koljena. Kao i semitendinosus, proteže se prema unutarnjoj strani koljena. Stražnji mišići savijaju koljeno, prednji ga ispružaju. Biceps femoris, semitendinosus i semimembranosus glavni su mišići koji omogućuju savijanje koljena (fleksija). Ova tri mišića zajedno nazivamo zadnja loža ili stražnja loža. Uobičajen je i naziv "hamstrings". S druge strane, tj. s prednje strane, quadriceps femoris je glavni mišić koji ispruža koljeno (ekstenzija). Kada se aktivira, omogućuje ispružanje noge i stabilizira koljeno prilikom hodanja, penjanja i stajanja. Tetive ispred i iza koljenaTetive koljena povezuju mišiće s kostima i omogućuju stabilnost te pokrete. Tetive su strukture nalik užetu koje se nastavljaju nakon mišića i vežu mišić za kost.
Glavna tetiva koljena je tetiva kvadricepsa, koja povezuje mišiće kvadricepsa s patelom, te patelarna tetiva koja se proteže od patele do tibije. Istegnuće tetive koljena može nastati zbog prekomjernog opterećenja ili naglih pokreta, uzrokujući bol i otežano kretanje. 
Upala tetive kvadricepsa (tendinitis) često je posljedica prekomjerne uporabe i naprezanja mišića, dok ruptura tetive kvadricepsa može biti ozbiljna ozljeda koja zahtijeva operaciju. Simptomi i znakovi koji ukazuju na oštećenje tetive kvadricepsa su:
Osim tetiva postoji i retinakulum. Retinakulum patele je vezivno tkivo koje stabilizira patelu u zglobu i osigurava pravilnije kretanje koljena. Ligamenti koljena ga stabiliziraju izvana, ali i iznutraLigamenti (sveze) koji izvana stabiliziraju zglob koljena se nalaze na njegovim bočnim stranama pa se tako i zovu – kolateralni ligamenti. S vanjske (bočne strane) je lateralni kolateralni ligamenti (LCC). Njegova uloga je da sprječava savijanje koljena prema van (varus).
S medijalne strane (prema sredini tijela) je medijalni kolateralni ligament (MCL). On sprječava savijanje koljena prema unutra (valgus). „Iznutra“, točnije unutar samog zgloba, između bedrene i goljenične kosti su dva ligamenta koji međusobno idu u križ pa se tako i nazivaju - križni ligamenti. Prednji križni ligament (ACL) polazi s bedrene kosti i veže se na goljeničnu kost. Sprječava klizanje potkoljenice u odnosu na natkoljenicu prema naprijed. Stražnji križni ligament (PCL) također povezuje bedrenu i goljeničnu kost, a nalazi se, logično, iza stražnjeg. Sprječava klizanje goljenične kosti u odnosu na bedrenu kost prema straga. 
Testovi za križne ligamente su lako shvatljivi i laiku. Osoba (pacijent) treba sjesti tako da je koljeno pod kutem od 90 stupnjeva. Osoba koja testira (liječnik ili fizioterapeut) povlači potkoljenicu u određenom smjeru:
Ako je test pozitivan (potkoljenica je pomična) potrebno je dodatnom dijagnostikom precizno utvrditi radi li se o istegnuću ligamenta, parcijalnoj (djelomičnoj) rupturi ili kompletnoj rupturi ligamenta. Ligamenti nisu doslovno samo pasivni stabilizatori kao što ih se u literaturi često oslovljava. U ligamentima se nalaze proprioceptori – važna tjelešca koja mozgu šalju informacije o položaju koljena. Na temelju tih informacija mozak može precizno pokretati koljeno. Kod ozljeda ligamenata (istegnuće i rupture) mozak nema dobre informacije o položaju pa su i pokreti manje precizni, a stabilnost zgloba je smanjena. Proprioceptori se mogu ponovno „kalibrirati“ proprioceptivnim vježbama. Svaki ozbiljniji program vježbanja ih sadrži i najčešće ih nije potrebno raditi zasebno. 💡 Postoji i ligament koji je otkriven tek 2013. S obzirom na to da anatomija potječe još od Leonarda Da Vincija, a koljenom se u kliničkoj praksi svakodnevno bavimo, vrlo je neobično kako je ovaj dio tijela otkriven tek nedavno. Zove se anterolateralni ligament (ALL) i važan je za stabilnost kod rotacija. Najčešće bolesti i ozljede ligamenata su istegnuća i rupture. Ligamenti, nasuprot raširenom mišljenju, nisu elastični već su pretežito kruti, stoga nakon istegnuća ostaju istegnuti. Parcijalne rupture (napuknuća) mogu zacijeliti spontano, a proces cijeljenja se može ubrzati određenim tretmanima u fizikalnoj terapiji. Potpune rupture (puknuća) samostalno ne mogu zacijeliti i često je potrebno kirurško liječenje pogotovo ako se radi o istodobnoj ozljedi više različitih ligamenata. Primjer složene ozljede koju zovemo „zlokobni trijas“ je ozljeda prednjeg križnog, medijalnog kolateralnog ligamenta i medijalnog meniska. Ostali dijelovi koljenaU koljenu se uz sve dosad navedeno nalaze još i burze. Burze su sluzne vrećice od kojih neke mogu biti stalno prisutne a neke privremeno prisutne. Sveukupno gledano u koljenu se nalazi oko 30 burzi. Burze se nalaze uz tetive i hvatišta tetiva na kostima kako bi ublažile pritisak i trenje.
Klinički najvažnija je bursa prepatellaris (smještena je ispred patele) koja se može upaliti zbog ponavljanih mikrotrauma ili jedne jače traume. To je stanje poznato pod nazivom burzitis koljena. Svakom pacijentu s prepatelarnim burzitisom koljena preporučuje se mirovanje uz hladne obloge. Kod izrazitih bolova, jake otekline ili krvarenja potrebno je napraviti punkciju i propisati antibiotik. Krvne žile i limfni sustav koljenaKoljeno prima kisik i hranjive tvari iz krvi zahvaljujući granama dviju glavnih žila, a to su femoralna (bedrena) arterija i poplitealna arterija koja se na stražnjoj strani koljena u poplitealnoj jami (poplitealna fossa) podijeli na prednju i stražnju goljeničnu arteriju.
Sve nusproizvode metabolizma u koljenu sa sobom odvodi vena poplitea, kojom krv putuje prema srcu. Ako se ova vena začepi ugruškom to otežava odvodnju krvi i ona se nakuplja u području koljena i potkoljenice što se može vidjeti u slučaju duboke venske tromboze. Limfni sustav koljena sastoji se od mreže limfnih žila koje odvode limfu prema limfnim čvorovima koji su smješteni iza koljena uz krvne žile. Ovaj sustav pomaže u odstranjivanju otpadnih tvari i viška tekućine ali i imunološkoj zaštiti koljena. Nadam se da sam vam dobro prenio najvažnije stvari koje ste htjeli znati o svojim koljenima. Trebat će vam vaša koljena pa ih čuvajte od ozljeda. Ako se ozljeda dogodi, imate sreću da živite u vremenu kad su dijagnostika i liječenje bolji nego ikad.
Poživite li dugo, praktički je neizbježno da ćete degenerativne promjene kao što je artroza ipak imati. Pa se nemojte niti opterećivati. Glavni cilj nije ne imati ih, već ih kvalitetnim životnim navikama odgađati i usporavati. Trošenje hrskavice koljena može se usporiti. Održavajte normalnu tjelesnu težinu, krećite se, vježbajte. Brigu o koljenima ste dobrodošli voditi i kroz naše grupne medicinske vježbe u Zagrebu ili online medicinske vježbe gdje god se nalazili.
Korišteni izvori:
Marko Pećina i suradnici: Ortopedija (2000.) Knee joint: anatomy, ligaments and movements (KenHub) Anatomy, Bony Pelvis and Lower Limb, Knee (NCBI) Knee (Physiopedia) |
|
Pametan Pokret
mjesto za stručnu podršku na putu do zdravlja IBAN: HR5023400091160619267 Zagreb: Bosutska 9 | Račićeva 5 E-mail: [email protected] Tel: + 385 98 720 690 |
Vaše mišljenje nam je bitno:
Klikom na Facebook reviews ili Google reviews možete ocijeniti koliko ste zadovoljni radom.
Veliko hvala!
Klikom na Facebook reviews ili Google reviews možete ocijeniti koliko ste zadovoljni radom.
Veliko hvala!
Copyright © 2020 Pametan Pokret